To je dogovor predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije i ministra finansija Vjekoslava Bevande, a sumnja se da će treća strana biti protiv. A treća strana u ovom slučaju je potpredsjednica Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Dobro upućeni u makrofinansijske tokove smatraju da je ovo preveliko zaduženje za zemlju kao što je naša. Uz ovih 1,4 milijarde KM vanjsko zaduženje Bosne i Hercegovine poraslo bi za 20 posto, a u zemlji koja spada u red slabije razvijenih vanjski dug ne bi smio preći 40 posto BDP-a.
Veći iznos zaduživanja nego se očekivao dovodi se u vezu s tim što nema želje za prijeko potrebne restrikcije u javnom trošenju, prije svega u platama i javnim nabavkama.
Kako je raniji dug naše zemlje bio 8,2 milijarde KM te kako smo ove godine već uzeli oko 660 miliona KM, ovih 1,4 milijarde bi dovelo do povećanja zaduženosti za 25 posto u samo jednoj godini.
Pregovori sa MMF-om o novom aranžmanu bi trebao započeti nakon lokalnih izbora, a fokus programa bi trebao biti na odgovoru na pandemiju te standardno, sturkuralne reforme.
