Uvijek sigurne i provjerene informacije!

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

Sjećanje na ubijenu učiteljicu Fatimu Gunić i njene učenike Adisa Mujala, Vedada Mujkanovića i Feđu Salkića

Na Alipašinom Polju u Sarajevu danas je položeno cvijeće na spomen-obilježje u znak sjećanja na ubijenu učiteljicu Fatimu Gunić i njene učenike Adisa Mujala, Vedada Mujkanovića i Feđu Salkića.

Njihovi životi su prekinuti na današnji dan, prije 27 godina, kada je granata ispaljena s položaja Vojske RS-a iz pravca Nedžarića pogodila improvizirane prostorije u kojima je učiteljica Gunić održavala nastavu za svoje učenike. Tada su teže i lakše ranjena još 23 učenika. 

Ovim povodom, cvijeće su položili roditelji ubijenih učenika, brojne delegacije, rodbina, prijatelji i učenici Osnovne škole Fatima Gunić.

Delegaciju Kantona Sarajevo predvodila je dopredsjedavajuća Skupštine KS Danijela Kristić i ministar saobraćaja Adi Kalem koji je, ovom prilikom, poručio kako je agresor tokom četiri godine opsade Sarajeva sistematski ubijao djecu i civile.

– Svirepa ubistva i masakri građana u Sarajevu i Bosni i Hercegovini nisu bili slučajni i to treba uvijek ponavljati, jer kako drugačije objasniti ova ubistva koja su se dešavala tokom sankanja djece na Alipašinom Polju i tokom dječije igre na Bistriku, u redovima za vodu kod Daira, u Ferhadiji u redu za hljeb, tokom dženaza na Boljakovom Potoku i Budakovićima, na pijaci Markale i ispred Gradske tržnice. To se ne može drugačije objasniti, nego kao plansko i sistematično ubijanje djece i građana Sarajeva – naglasio je ministar Kalem.

Upravo zbog te činjenice najveću kaznu za ratni zločin Haški tribunal je odredio komandantu Sarajevsko- romanijskog korpusa Stanislavu Galiću.

– Učenik tada trećeg razreda Adis Mujalo danas bi imao 36 godina, njegov drug Vedad Mujkanović također bi imao 36, a učenik prvog razreda Feđa imao bi 34 godine. Sa ovoga mjesta želim poručiti kako svi duboko žalimo za nenadoknadivim gubitkom ove mladosti – potcrtao je ministar Kalem. 

Po njegovim riječima, važno se sjetiti stradanja naših najmlađih sugrađana, kako se ti prizori ne bi nikada ni nikome dešavali.

– Ne smijemo i nećemo zaboraviti monstruozne zločine koje normalan čovjek ne može pojmiti ni razumjeti – istakao je ministar. 

Sa suzama u očima otac rahmetli Adisa rekao je da nikada neće zaboraviti tu scenu kada je našao svog sina i od tog trenutka njegov život nema niti će ikada imati isti smisao.

Među prisutnima je bio i predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva ’92-’95. Fikret Grabovica. 

– Posebno je teško kada dođete na mjesto stradanja djece, i vrlo je važno da se i na ovaj način sačuva istina od zaborava, jer su sve veće tendencije negiranja genocida. Nama nije u interesu da se sjećamo kako bi buduće generacije mrzile ili se svetile, nego da znaju cijeniti mir. A to je jedino moguće sjećanjem i znanjem – rekao je Grabovica.

Direktor škole Hajrudin Ćuprija je citirao pisca Dostojevskog koji kaže „kako svi ideali svijeta ne vrijede jedne suze djeteta“. 

– Pa šta je onda mislio tada taj zločinac što je iz Nedžarića naredio da se ispali granata koja neće prosuti samo suze naše učiteljice i djece nego prosuti litre i litre krvi i do kraja života ostaviti neizbrisivu bol kod njihovih roditelja. Zna li taj zločinac koliko je teška majčina suza i svaka suza roditelja. Ono što me čini dodatno tužnim i nesretnim jeste činjenica da ni nakon 27 godina od tog zločina koji je neko naredio, a isto tako neko izvršio, niko još nije odgovarao. Ovo nije bila zalutala granata, tačno se znalo kad se završava prva, a počinje druga smjena Nažalost, mnogi zločinci hodaju i danas slobodno, a nas to obavezuje da radimo na kulturi sjećanja – potcrtao je direktor.