Uvijek sigurne i provjerene informacije!

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter

Ključne poruke Vijeća sigurnosti: Dodiku prijete sankcije, NATO ostaje cilj, samo Rusija uz SNSD i HDZ

Visoki predstavnik Valentin Inzko u svom je posljednjem Izvještaju o Bosni i Hercegovini mnogo direktnije u odnosu na ranije izvještaje označio odgovorne za političke krize u našoj zemlji, kao i osobe i političke strukture koje predstavljaju prijetnju očuvanju mira i stabilnosti u BiH.

Takav Inzkov izvještaj, u kojem se kritički osvrnuo na političko djelovanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, rezultirao je i nešto oštrijom raspravom predstavnika članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN).

Pojednostavljena polarizacija političkih snaga u BiH, svedena na međusobno suprostavljene probosanske strukture i one koje dovode u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, reflektirala se i na svjetske sile. Na stranu SNSD-a i HDZ-a BiH stala je Rusija, dok su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i ostale članice Vijeća sigurnosti zastupale istu ili sličnu političku viziju koju zastupaju političke opcije koje se deklariraju kao probosanske.

Genocid i ratni zločini

Svjetske sile su zauzele jedinstven stav po pitanju genocida u Srebrenici, te problemu negiranja genocida i ostalih ratnih zločina ili glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca. Rusija je to pitanje ignorirala, na što je ukazao predstavnik Njemačke Christoph Heusgen.

– Nisam čuo ništa u njegovoj izjavi o činjenici da je Milorad Dodik nazvao studentski dom po Radovanu Karadžiću, osuđenom ratnom zločincu odgovornom za smrt 8.000 dječaka i muškaraca u Srebrenici – konstatirao je Heusgen, zatraživši stav ruskog ambasadora na tu temu.

Ruski ambasador u UN-u Vassily Nebenzia je kazao da mu je “drago jer je njemački kolega istaknuo neprihvatljivost veličanja ratnih zločinaca”.

– Izuzetno bih mu bio zahvalan kada bi bio jednako dosljedan s nekim svojim kolegama u EU i onima koji su voljni postati njenim dijelom. Mislim na zemlje u kojima se otvoreno veličaju suradnici i ratni zločinci. Iz nekog razloga ni naši kolege iz EU-a, a posebno njemački kolega, ne obraćaju pažnju na to – izjavio je Nebenzia.

Najvažnija poruka na tu temu je ona koju je uputio visoki predstavnik Valentin Inzko, a koji je zatražio sankcije za Milorada Dodika ukoliko do narednog izvještaja u maju 2021. godine ne promijeni naziv studentskog doma na Palama.

– U Srebrenici, gdje je više od 8.000 dječaka i muškaraca ubijeno, ponovio sam 11. jula moj apel i pozvao sam Dodika da ukloni počasnu ploču i preimenuje studentski dom nazvan po Radovanu Karadžiću. Danas ponavljam taj apel. Ako ne reagira do narednog sastanka Vijeća sigurnosti u maju, trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU-a, a zatim i u sve članice UN-a – poručio je Inzko.

Ruski predstavnik je u tom kontekstu upozorio međunarodnu zajednicu da se “suzdrži od pritisaka na predstavnike naroda u BiH”.

– U smislu međunarodnog prava, uporaba jednostranih sankcija kao političkog alata je neprihvatljiva – izjavio je Nebenzia.

Inzko je iskazao žaljenje jer neki političari u BiH ignoriraju “temeljne evropske vrijednosti”, te je u tom kontekstu, pored negiranja genocida, istaknuo doček Dariju Kordiću, osuđenom ratnom zločincu kojeg su po puštanju na slobodu svečano dočekali zvaničnici HDZ-a BiH.

Euroatlantske integracije

Predstavnik SAD-a i politički koordinator te zemlje u UN-u Rodney Hunter je poručio da politički lideri u BiH imaju priliku da ispune “težnje naroda za budućnošću integriranom sa euroatlantskim institucijama”, što podrazumijeva i članstvo BiH u NATO-u.

– Vjerujemo da BiH mora i dalje ostati na putu ka evropskim integracijama i transatlantskoj saradnji – poručio je Hunter.

Podrška putu BiH ka NATO-u stigla je i iz Ujedinjenog Kraljevstva.

– Podržavamo kontinuiranu predanost BiH euroatlantskim integracijama i radujemo se podnošenju sljedećeg NATO-ovog Programa reformi – kazala je politička koordinatorica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Sonia Farrey.

Takvom pristupu, naročito ocjenama visokog predstavnika, usprotivio se predstavnik Rusije.

– Podsjećamo da suradnja BiH s NATO-om izvan ovlasti OHR-a, ali, prema podjeli vlasti, spada u područje u kojem bi vlasti BiH trebale djelovati same, uz uvažavanje stavova entiteta i tri konstitutivna naroda – izjavio je Nebenzia.

Inzko je ruskom predstavniku pojasnio da put ka NATO-u nije odluka međunarodne zajednice, već vanjskopolitički cilj kojeg su vlasti u BiH same sebi zacrtale.

– NATO je dio Zakona o odbrani BiH. Naravno, u međuvremenu se možda raspoloženje u RS-u promijenilo, možda neki ljudi više ne žele ići u NATO. To je moguće, ali onda morate promijeniti Zakon o odbrani. Do sada on nije promijenjen i još uvijek imamo euroatlantske integracije kao cilj – pojasnio je Inzko.

Gašenje OHR-a

Politička koordinatorica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Sonia Farrey je u svom izlaganju istaknula da OHR ima važnu ulogu u poticanju lokalnih vlasti na stvaranju sigurne, mirne i održive budućnosti BiH.

– OHR ima punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući i podršku korištenju izvršnih ovlasti ukoliko to situacija zahtijeva – poručila je Farrey.

Za razliku od ostalih predstavnika, koji su nedvosmisleno podržali Inzkov angažman u BiH, kritički se na njegov račun osvrnuo ruski ambasador, koji je izrazio žaljenje jer Inzko, kako je kazao, prikazuje stanje u BiH na vrlo subjektivan način.

– Visoki predstavnik jasno nastoji dodijeliti odgovornost za neuspjehe međuetničkog pomirenja bosanskim Srbima i Hrvatima. Bez ikakvog jasnog razloga za to, prikazani su kao “prekršitelji” Dejtona. Visoki predstavnik želi uplašiti međunarodnu zajednicu propašću BiH, zanemarujući istinsko stanje u zemlji – tvrdi Nebenzia.

Poručio je da bi se članovi Vijeća sigurnosti UN-a trebali upoznati i sa izvještajem Vlade RS-a, kojeg ova entitetska institucija, iako nije nadležna niti pozvana da to radi, redovno šalje u New York. Vrijeme je, dodao je, da se ponovo posveti uvjetima i kriterijima za gašenje OHR-a, te je predložio da se o tome razgovara na narednom sastanku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koji je zakazan za 1. i 2. decembar.

Na kritički istup ruskog predstavnika reagirao je njegov kolega iz Njemačke Christoph Heusgen.

– Želim odbaciti neutemeljeni kriticizam ruskog predstavnika na račun visokog predstavnika. Želio bih potvrditi puno povjerenje koje njemačka vlada ima u Valentina Inzka i njegov rad – izjavio je Heusgen.

Nebenzia je zatim dodatno pojasnio stav Rusije, prema kojem je OHR izgubio svoju svrhu, da ne promovira razvoj zemlje, te da je koči u mnogim aspektima.

Inzko je objasnio da kriteriji koje je neophodno ispuniti za gašenje OHR-a nisu u njegovim rukama, već u rukama vlasti u BiH, te da njegova namjera nije ostati vječno u BiH.

Izborno zakonodavstvo

Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva Sonia Farrey je, govoreći o obavezi osiguravanja jednakih prava svim građanima BiH, poručila vlastima u BiH da ulože dodatne napore na provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava, naročito one u predmetu “Sejdić-Finci”.

Identičan pristup je imao Olof Skoog, šef Delegacije EU-a u UN-u, koji je pozvao na provedbu izbornih reformi u BiH, koje, kako je kazao, moraju biti usklađene sa evropskim standardima.

– U tom smislu, naglašavamo da se ne smiju poduzimati zakonski ili politički koraci koji bi otežali provedbu odluke u predmetu “Sejdić-Finci” i ostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava – izjavio je Skoog.

Tezu o “legitimnim predstavnicima naroda” jedini je zastupao predstavnik Rusije, koji je najavio održavanje novog sastanka članica Vijeća sigurnosti UN-a, kojem će, kako je kazao, prisustvovati “legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda BiH”.

Strane sudije u Ustavnom sudu BiH

Suprotno tvrdnjama SNSD-ai HDZ-a BiH o prioritetnoj potrebi uklanjanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, svjetske sile saglasne su da je uloga stranih sudija još uvijek neophodna u BiH.

– Iako se radujemo vremenu kada oni neće biti potrebni, međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH i dalje su vitalna zaštitna mjera u pravosuđu BiH – izjavila je predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva.

Podrška CIK-u

Visoki predstavnik Valentin Inzko podržao je rad aktuelnog saziva Centralne izborne komisije (CIK) BiH, odbacivši kritike SNSD-a i HDZ-a BiH kao neutemeljene i opasne. Rad CIK-a je pohvalilo i Ujedinjeno Kraljevstvo, čija je predstavnica istaknula brojne političke izazove sa kojima se ta institucija suočava, te je iskazala podršku naporima u reduciranju rizika od izbornih prevara.