Uvijek sigurne i provjerene informacije!

KONFERENCIJA ‘GENOCID NAD BOŠNJACIMA, SREBRENICA 1995-2020: UZROCI, RAZMJERE I POSLJEDICE’

U Sarajevu je danas počela dvodnevna Međunarodna naučna konferencija “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice”, na kojoj učestvuje više 70 naučnika iz 12 zemalja.

Konferencija se održava povodom obilježavanja 25 godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine, a što je potvrđeno i sudskim presudama ICTY-a za područje tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica i okoline (juli 1995. godine).

Organizatori su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Mirko Pejanović, član Organizacionog odbora konferencije, je podsjetio kako je genocid u Srebrenici najveći genocid na području Evrope nakon Drugog svjetskog rata te da on i pretpostavlja i zahtijeva jedan poseban odnos.

  • Prije svega, odnos koji se tiče morala, odnosno etike i tretmana i razvoja ovog područja koje je doživjelo genocid. U ovim istraživanjima zagovara se zaustavljanje negacije genoicida, naročito u javnom prostoru BiH pa i šire, u regiji. Zagovara se ideja kako postići jedan drugi i drugačiji status Srebrenice u odnosu na današnji status, zagovara se društveno-razvojni status koji bi podrazumijevao donošenje zakona i na nivou države i na nivou entiteta, o pružanju materijalne pomoći kroz posebne fondove za zapošljavanje ljudi u Srebrenici, posebno povratnika i za izgradnju infrastrukture u svakom mjesnom području”, rekao je Pejanović.

On je rekao kako se mora i može raditi na tome da se stvori jedan odnos koji neće biti negacija genocida, odnosno da se uvaži historijska istina, a onda sve ostalo će drugačije ići.

  • Mislim da je Parlamentarna skupština BiH i pored svih incijativa i dalje gluha za ono što mora uraditi, a to je da donese zakon o sankcijama za one koji negiraju genocid u javnom prostoru”, rekao je Pejanović te dodao: “Srebrenica ne može biti stavljena u stranu, prema njoj se mora izgraditi odnos u svakom pogledu uključujući i odnos evropskih instutucija da iz moćnih fondova EU Srebrenica nešto dobija.”

Doprinos naučnika iz BiH i regije kaska

Nevenka Tromp, bivša istražiteljica u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, kazala je kako je za nju kao nekoga ko dolazi iz Nizozemske i već 30 godina radi na univerzitetu, ova konferencija vrlo važna prilika da vidi šta to naučnici u BiH rade po ovom pitanju, odnosno na kom nivou se to istraživanje o genocidu nalazi.

  • Postoji jedna velika disproporcija, da većinu naučnih radova, doktorata, pišu stranci kojima je ovaj prostor nevjerovatno interesantan. Imam osjećaj na tom nekom međunardonom nivou, da doprinos naučnika iz BiH i regije kaska za tim globalnim trendom i mislim da bi bilo vrlo neučinkovito da se i ta društvena povijest o genocidu, što se u BiH desila, da ju pišu stranci i da je njihov glas snažniji u toj naučnoj debati nego glas BiH. Ja smatram da će važnu riječ imati ove nove generacije, koje imaju jednu drugu distancu i koje će doprinijeti razumijevanju genocida, ne samo šta se desilo u prošlosti nego i u tome kako se genocid politizira u ovom terenutku i kakve to posljedice može imati u budućnosti”, poručila je Tromp.

Naglasila je kako je i vrlo značajna tema za istraživanje i to šta počinioci ustvari misle o tome, da li postoje neke refleksije, pojašnjavajući kako se tu naravno ne govori o pojedinačnim počionicima, odnosno da tu nema teorije da je neko počinio genocid zbog tog što je loša osoba.

  • Genocid je jedno vrlo racionalno i funkcionalno upotrebljavanje nasilja od strane države, jer za genocid trebate čitavu državnu infrastrukturu, vojsku, policiju, znači pojedinici su tu indikvativni i važni, što je u Hagu isto presuđeno, međutim mi vidimo da na nivou državnih ideologija i državnih politika nema distance prema genocidu, tu naravno govorim o državi Srbiji, susjednoj državi koja još uvijek ima pretenzija na dijelove BiH, dovodi se i sada, nakon 25 godina, opstojnost i opstanak teritorijalnog integriteta BiH. Mislim da je to jedna vrlo važna tema u okviru genocida, jer genocid nije samo zločin, on nema samo tu neku pravnu važnost, u ovom trenutku. Genocid je jedan otvoreni politički proces, kojemu se vrlo teško može utvrditi točan datum početka, ali isto tako i datum kraja i završetak. Mi, na neki način, se suočavamo još uvijek s kontinuitetom takve politike”, kazala je Tromp.

Srbija nikad nije rekla zbogom Miloševiću

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je kako je ova konferencija značajna i u kontekstu da se pokaže kako se o Srebrenici ne govori samo u mjesecu julu i povodom neke godišnjice, već u kontinuitetu.

  • Pravosudna istina o tome šta se ovdje događalo je utvrđena, ona je utvrđena na međunarodnim, državnm, kantonalnim sudovima i ona je takva kakva jeste, nekima se sviđa, nekima ne, ali ona je takva. Ono što predstoji i ono što, čini mi se ne razumijemo dovoljno jasno, jeste da period pisanja historijske istine tek dolazi. Ne može se priča, narativ, o tome šta se događalo u ovoj zemlji, završiti na dvije, tri, pet pa i na par hiljada suđenja, čiji je jedini cilj da se uspostavi individualna krivična odgovornost. Za veliku sliku je potrebno da se utvrdi historijska istina”, rekao je Suljagić.

U Beogradu je krajem septembra prikazana srbijanska predstava “Srebrenica: Kad mi ubijeni ustanemo”, reditelja Zlatka Pakovića koja je premijerno odigrana u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. Ekipa predstave na čelu sa Zlatkom Pakovićem se od premijere suočava s brutalnim napadima i uvredama. Suljagić, upitan šta misli o tome, je rekao kako će “učiniti sve da iduće godine, u julu 2021., ova predstava bude sastavni dio programa za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici”.

  • Kada je riječ o Srbiji pa i o političkoj klasi bosanskih Srba, ni u jednom ni u drugom slučaju nikad nije uspostavljen ozbiljan i jasan diskontinutet u odnosu na režim Slobodana Miloševića, odnosno Radovana Karadžića. Prijetnje koje Zlatko Paković dobija, prijetnje koje Boris Isaković dobija, koji glumi filmu “Quo vadis, Aida?”, su jedna vrlo logična i predvidljiva posljedica tog stanja činjence da Srbija nikad nije rekla zbogom Slobodanu Miloševiću – zaključio je Suljagić.

Tokom uvodnih izlaganja prisutnim su pročitane poruke, odnosno pisma podrške reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, javlja Anadolu Agency (AA).

Međunarodna konferencija interdisciplinarnog karaktera prilika je da se na jednom mjestu okupe istaknuti naučnici i istraživači iz raznih naučnih disciplina (preko 70 učesnika) koji će u sklopu Konferencije kritički elaborirati historijske, demografske, društvene, psihološke, kulturne, moralne, političke i ekonomske uzroke, razmjere i posljedice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.